Pacov, dabar ili nešto treće?

ZVER SA ZUBIMA ZALUTALA NA BROD U SRBIJI! Prizor sa reke zbunio sve, snimak se munjevito širi mrežama, svi se pitaju ŠTA JE: "Ljudi, jel' ovo moguće?!" (VIDEO)

Dodajte Kurir u vaš Google izbor
Foto: Printscreen Facebook/Gavrina Kuhinja
  • Snimak sa Dunava prikazao je krupnu životinju koja je dremala na usidrenom brodu i brzo postala viralna na mrežama.
  • Mnogi su mislili da je reč o pacovu ili dabru, ali je utvrđeno da je u pitanju nutrija.
  • Nutrije su glodari poreklom iz Južne Amerike, a u Srbiji su odomaćene duž Podunavlja i drugih reka.

Nesvakidašnja scena sa Dunava munjevito se proširila društvenim mrežama, a u centru pažnje našla se jedna krupna životinja koja je potpuno mirno dremala na usidrenom brodu, ignorišući svet oko sebe.

Glavni krivac za to što je ova misteriozna rečna zver postala viralni hit jeste poznati influenser koji vodi profil "Gavrina kuhinja".

Kada je tokom boravka na reci zavirio u potpalublje, prizor ga je zatekao nespremnog, pa je odmah upalio kameru i postavio pitanje koje je zbunilo mnoge: "Džinovski rečni pacov ili dabar? Šta vi mislite?"

Polemika na mrežama i hit predlog 

Objava je u rekordnom roku prikupila gomilu komentara, a mišljenja su u startu bila podeljena. Dok su mnogi bili ubeđeni da gledaju pacova gigantskih dimenzija, a drugi nagađali da je reč o dabru, oni koji dobro poznaju rečni svet brzo su razbili dilemu – u pitanju je nutrija.

Korisnici su odmah počeli da dele svoja zapažanja: "Nutrija, ima ih sad bukvalno svuda po našim rekama", "Nekada su se masovno gajile po domaćinstvima zbog skupog krzna, a sad su se namnožile".

Ipak, jedan duhoviti pratilac ukrao je šou šaljivim kulinarskim savetom:

"Šta god da slikate, samo sačuvajte – paprikaš od nje je fenomenalan!"

Ko je zapravo ova rečna zverka sa narandžastim zubima?

Iako zbog masivnog tela, kratkih nogu i dugog, bezdlakog repa prosečnom posmatraču deluje zastrašujuće i podseća na kakvu mutantsku vrstu pacova, nutrija je zapravo glodar koji potiče iz vodenih staništa Južne Amerike. Njihov zaštitni znak su upadljivi, jarkonarandžasti sekutići i navika da se motaju oko obala, rečnih rukavaca i jezera.

U Srbiju su prvi primerci uvezeni još sedamdesetih godina prošlog veka radi uzgoja na farmama krzna. Danas su se odomaćile duž celog Podunavlja, ima ih u beogradskim priobalnim zonama, oko ušća Velike Morave, Mlave i Peka, kao i duž Tise. Iako uglavnom ne napadaju ljude i mirno posmatraju prolaznike, susret u četiri oka sa ovako krupnim primerkom na sopstvenom čamcu malo koga bi ostavio ravnodušnim.

Kurir.rs